Neobavezna cijepljenja
Neobavezno cijepljenje odnosi se na imunizaciju koja nije zakonski obavezna, već se provodi na dobrovoljnoj bazi. U mnogim zemljama, određena cjepiva, poput onih protiv bolesti koje se brzo šire ili predstavljaju veliku prijetnju javnom zdravlju, su obavezna. S druge strane, cjepiva protiv manje raširenih ili specifičnih bolesti mogu biti dostupna, ali ne moraju biti obvezna. Neobavezno cijepljenje se često preporučuje za određene skupine ljudi, kao što su putnici, starije osobe ili osobe s oslabljenim imunološkim sustavom. Njegova svrha je zaštita individualnog zdravlja i smanjenje rizika od širenja bolesti u zajednici.
Covid-19
Bolest je uzrokovana koronavirusom SARS-CoV-2, koja je prvi put identificirana u prosincu 2019. u Wuhanu, Kina. Uzrokuje respiratorne simptome i može dovesti do teških komplikacija, posebno kod starijih osoba i onih s kroničnim bolestima. SARS-CoV-2 je virus iz obitelji koronavirusa, koji je odgovoran za pandemiju COVID-19. Prenosi se uglavnom kapljičnim putem, kašljanjem, kihanjem ili dodirom kontaminiranih površina. Glavni simptomi uključuju povišenu temperaturu, suhi kašalj, umor, gubitak okusa ili mirisa, kao i respiratorne poteškoće. Kod nekih pacijenata mogu se javiti i gastrointestinalni simptomi, glavobolja i bolovi u mišićima. Razvoj i primjena cjepiva protiv virusa SARS-CoV-2 postali su ključna strategija u borbi protiv pandemije. Različite vrste cjepiva (mRNA, vektorska cjepiva itd.) dostupne su širom svijeta.
Preporuke za cijepljenje protiv bolesti COVID-19 za ljeto/jesen 2024. godine
U Hrvatskoj i brojnim drugim zemljama EU tijekom posljednjih mjeseci prisutan je porast broja oboljelih od bolesti COVID-19.
S obzirom na to da je od ožujka 2024. godine cirkulacija virusa SARS-CoV-2 bila niskog intenziteta, a imunitet stečen ranijim cijepljenjem i/ili preboljenjem je relativno kratkog vijeka, zadnjih je mjeseci porastao broj osjetljivih osoba i posljedično dolazi do porasta broja novooboljelih.
Iz iskustva s virusom gripe znamo da proces prilagodbe virusa nikada ne prestaje.
Niže stope procijepljenosti među mnogim zemljama znače da još uvijek postoji mnogo osjetljivih domaćina za virus i da će on nastaviti kružiti i mutirati sve dok se ima gdje širiti.
Tako danas postoje mnoge podvarijante Omikron varijante virusa.
Kako bi se zaustavilo daljnje širenje i mutacije SARS-CoV-2 virusa važno je povećati obuhvat cijepljenja te ga redovito održavati.
S obzirom na to da su od početka pandemije svi nekada došli u kontakt s virusom, a većina višekratno, smatra se da je za veliku većinu osoba kojima je cijepljenje preporučljivo, a preporučljivo je osobama s povećanim rizikom od razvoja teških oblika bolesti COVID-19 i osobama čiju osnovnu bolest može pogoršati infekcija, dovoljno primijeniti tijekom ljeta/jeseni samo jednu dozu cjepiva, neovisno o tome jesu li osobe ranije cijepljene te neovisno o tome znaju li da su preboljele COVID-19 ili ne.
Početkom rujna u Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije isporučeno je novo varijantno cjepivo Comirnaty JN.1 30 mikrograma/dozi za odrasle, indicirano u osoba u dobi od 12 godina i starijih.
Postoje još formulacije cjepiva za djecu u dobi od 5 do 11 godina i za dojenčad i djecu u dobi od 6 mjeseci do 4 godine ( Comirnaty JN.1 10 mikrograma/dozi za djecu od 5-11 godina te Comirnaty JN.1 3 mikrograma/dozi za djecu od 6mjeseci do 4 godine).
Cijepljenje je ovu jesen preporučljivo osobama koje pripadaju sljedećim kategorijama stanovništva:
a) osobe od 65 godina životne dobi i starije
b) korisnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob,
uključujući i djecu), kao i radnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika
c) osobe, uključujući i djecu, s kroničnim oboljenjima, posebice oboljenjima srca i pluća, posebno djecu s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama
d) odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes melitus), kroničnim bolestima jetre, kroničnim bolestima bubrega, hemoglobinopatijama i oštećenjem imunološkog sustava (uključujući HIV infekciju)
e) trudnice
f) zdravstveni djelatnici / osoblje u jedinicama intenzivne skrbi, odjelima s posebno osjetljivim bolesnicima (npr. hematološki i onkološki odjeli) i hitnim bolničkim prijemima.
Većini osoba navedenih pod točkama od a) do f) preporučuje se cijepljenje (ili docjepljivanje) jednom dozom cjepiva, neovisno o tome jesu li ranije cijepljeni ili su preboljeli COVID-19 te neovisno o tome kojom su vrstom cjepiva ranije cijepljeni.Ako je osoba ranije cijepljena ili preboljela COVID-19, jesenska doza cjepiva se preporučuje najmanje šest mjeseci nakon zadnje primljene doze cjepiva ili nakon preboljenja.
Cijepljenje je počelo 10. rujna 2024. godine i organizirano je u epidemiološkim ambulantama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije prema rasporedu koji je objavljen na internetskim stranicama Zavoda i na vratima epidemioloških ambulanti te će se redovoto ažurirati.
Za korisnike domova za starije osobe i institucija za njegu kroničnih bolesnika i za djelatnike tih ustanova, organizirati će se cijepljenje u tim ustanovama uz suradnju epidemiologa i nadležnih obiteljskih liječnika kao i ranije.
Gripa
Gripa (influenca) je virusna zarazna bolest, za koju je karakterističan velik broj oboljelih osoba svih dobnih skupina, svake godine u zimskom dijelu godine za naše područje te česte komplikacije (respiratorne, neurološke, kardiološke, miozitis, zatajenje bubrega itd.). Uzročnik gripe je virus koji se lako prenosi s čovjeka na čovjeka prvenstveno kašljanjem i kihanjem te bliskim kontaktom. Klinički se gripa manifestira naglim početkom, visokom temperaturom (39-40℃), zimicom, glavoboljom, bolovima u cijelom tijelu, malaksalošću te respiratornim simptomima (suh kašalj, začepljen nos), a osobito je izražena sklonost komplikacijama, najčešće upala sinusa i upala pluća. Gripa najčešće prolazi samoizlječenjem. Osobito je važno da oboljela osoba ostane kod kuće najmanje tjedan dana, a liječničku pomoć zatraži ako dođe do pogoršanja bolesti.
Znakovi koji ukazuju na pogoršanje bolesti su ponovna pojava povišene temperature nakon 4-5 dana bolesti, pojačan kašalj, zatim kada se pojavi bol ili pritisak u prsima ili abdomenu, uz otežano disanje i kratkoću daha ili nagli nastanak vrtoglavice uz jedno konfuzno stanje i češće povraćanje.
Cijepljenje prije početka sezone gripe je najučinkovitija mjera zaštite protiv gripe i njezinih komplikacija, iako ne treba zanemariti opće mjere zaštite.
Cijepljenje protiv gripe se osobito preporučuje visokorizičnim skupinama, kao što su:
- osobe starije od 65 godina
- kronični bolesnici svih životnih dobi starijih od 6 mjeseci, kao što su kronične bolesti srca i pluća, uključujući astmu, metaboličke bolesti, uključujući dijabetes, hematološke bolesti, kronične bubrežne bolesti, stanja oslabljenog imuniteta, neurološke bolesti, pretilost)
- štićenici domova za starije osobe
- zdravstveni djelatnici
- trudnice
U vrijeme epidemije gripe vrlo je važno osnažiti imunološki sustav pravilnom prehranom bogatom vitaminima, piti dosta toplih napitaka, redovito vježbati i boraviti na svježem zraku, odvojiti vrijeme za odmor, prati ruke što češće te izbjegavati boravak u zatvorenim neprozračenim prostorima u kojima boravi veći broj ljudi.
Pneumokok
Pod pneumokoknom bolešću podrazumijevaju se bolesti koje uzrokuje bakterija Streptococcus pneumoniae, poznat i kao pneumokok.
Pneumokok može biti uzročnik ozbiljnih bolesti kao što su upala pluća, meningitis, bakterijemija (sepsa), a i blažih oblika bolesti kao što su upala srednjeg uha, upala sinusa i bronhitis.
Uzročnik se prenosi kapljičnim putem, u direktnom kontaktu s izlučevinama oboljele ili zdrave osobe koja je kliconoša (nositelj) pneumokoka. Infekcije se najčešće javljaju tijekom zime i ranog proljeća (između 11. i 4. mjeseca). Teški oblici bolesti javljaju se uglavnom kod djece ispod 2 godine života, kod osoba starijih od 65 godina, dijabetičara, alkoholičara, pušača, kroničnih bolesnika od plućnih, kardiovaskularnih, bubrežnih i neuromuskularnih bolesti, osoba slabijeg obrambenog sustava (imunološki bolesnici, osobe koje imaju uklonjenu slezenu) te osoba koje žive i rade u kolektivima (vrtići, domovi za starije osobe). Upala pluća (pneumonija) je najčešća manifestacija pneumokokne bolesti u odraslih.
Inkubacija (vrijeme od unosa uzročnika u organizam do pojave bolesti) pneumokokne bolesti je kratka, 1 – 3 dana. Bolest počinje naglo s povišenom temperaturom, zimicom i tresavicom. Često se javlja bol u prstištu, otežano i ubrzano disanje, produktivni kašalj, iskašljavanje, ubrzan rad srca, umor i slabost. Rjeđe se javlja mučnina, povraćanje i glavobolja.
Upala srednjeg uha je najčešći oblik pneumokokne bolesti kod djece. U Hrvatskoj od upale srednjeg uha godišnje oboli nekoliko desetaka tisuća djece predškolske dobi kod kojih je najčešći uzročnik pneumokok.
CIJEPLJENJE PROTIV PNEUMOKOKNE BOLESTI
Postoje dvije vrste cjepiva protiv pneumokoka.
Prvo je polivalentno (polisaharidno) pneumokokno cjepivo odobreno u SAD-u 1977. godine. Ono sadrži antigene od 23 najvirulentnije podvrste pneumokoka od njih ukupno 83. 23-valentno pneumokokno cjepivo se preporuča odraslim osobama kojima smanjuje bakterijemiju za 56 do 81% što smanjuje učestalost pneumonije.
Drugo cjepivo je 13-valentno pneumokokno konjugirano cjepivo koje sadrži 13 antigena pneumokoka. Proizvedeno je 2000. godine. Može se primijeniti kod dojenčadi već od drugog mjeseca života, djelotvornija su od polisaharidnih cjepiva, ali štite protiv manje grupa pneumokoka. Konjugirana cjepiva štite od onih pneumokoka koji najčešće uzrokuju invazivnu pneumokoknu bolest.
Cijepljenje djece protiv pneumokokne bolesti
Prema Provedbenom programu obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj cijepit će se sva dojenčad starija od 2 mjeseca s 3 doze na način da primaju konjugirano cjepivo s 2 i 4 mjeseca i u 1. godini života.
Cijepljenje odraslih protiv pneumokokne bolesti
Protiv pneumokokne bolesti preporučuje se cijepiti osobe pod povećanim rizikom sa sljedećim medicinskim indikacijama:
- funkcionalna ili anatomska asplenija
- imunokompromitirane osobe (zbog osnovne bolesti ili terapije koju osoba prima)
- imunokompetentne osobe s kroničnim bolestima srca, pluća, bubrega, jetre, dijabetesom melitusom, alkoholizmom, kohlearnim implantatima i stanjima koja dovode do izloženosti cerebrospinalnog likvora infekciji/istjecanja cerebrospinalnog likvora.