Prevencija zdravlja putnika
Važnost prevencije zdravlja putnika leži u smanjenju rizika od zaraze i širenja bolesti tijekom putovanja, posebno u zemlje s različitim zdravstvenim uvjetima. Preventivne mjere, poput cijepljenja, pravilne higijene, upotrebe zaštitnih sredstava i informiranosti o lokalnim zdravstvenim rizicima, štite putnike od bolesti poput malarije, žute groznice ili tropskih infekcija. Također, prevencija pomaže u izbjegavanju zdravstvenih komplikacija na putovanju, čime se osigurava sigurno i ugodno iskustvo, te smanjuje mogućnost unošenja bolesti u domovinu.
Upute za čuvanje zdravlja na putovanju
Zbog klimatskih, gospodarskih i socijalnih osobitosti zemlje u koju putujete a i zbog naravi samog puta veća je opasnost da obolite od nekih:
1. crijevnih zaraznih bolesti,
2. bolesti koje su posljedica dodira sa životinjama i insektima
Radi zaštite zdravlja potrebno je pridržavati se određenih mjera opreza i zaštite, kako je dalje navedeno.
Zaštita od crijevnih zaraznih bolesti
Crijevne zarazne bolesti prenose se tako da se uzročnici prljavim rukama, zagađenim predmetima, hranom i pićem unesu u usta i progutaju.
Za neke od tih bolesti postoji mogućnost zaštite cijepljenjem (kolera, hepatitis A, trbušni tifus i paratifus) koje možete primiti prije putovanja što se upisuje u "žutu knjižicu".
No ova cjepiva ne štite potpuno, i veoma je važno da se bez obzira na obavljeno cijepljenje ipak pridržavate određenih općih mjera zaštite.
Razlog više je i činjenica da postoji čitav niz crijevnih zaranih i parazitarnih bolesti protiv kojih se borimo samo već spomenutim mjerama opreza:
-uzimanje hrane koja je dobro kuhana ili pečena i svježe pripremljena;
-temeljito pranje sirove hrane, voća i povrća, te izbjegavanje hrane koja se ne može dobro oprati;
-uzimanje samo industrijskih sladoleda i slastica;
-izbjegavanje posjeta neprovjerenim, ili izgledom sumnjivih restorana;
-često pranje ruku;
-pri pojavi nekih znakova bolesti (proljev, temperatura, povraćanje) javiti se odmah liječniku da bi liječenje započelo što prije i da bi se zaštitili drugi
Zaštita od bolesti nastalih dodirom sa životinjama i insektima
Izravan ili posredan dodir sa životinjama ili insektima može prouzročiti razne zarazne bolesti.
Do toga može doći ubodom insekata, ugrizom ili ogrebom životinje, ili posredno, dodirom s njihovim izlučevinama, npr. preko zagađene vode.
Treba napomenuti da su npr. ujed zmije, ubod škorpiona i sl. sami po sebi opasni, nekad i smrtono.
-izbjegavanje nepotrebih kontakata s divljim ali i domaćim životinjama, i tako smanjenje mogućnosti ugriza ili ogreba;
-izbjegavanje kupanja u vodama stajaćicama koje mogu biti zagađene životinjskim izlučevinama i stoga opasne;
-nošenje prikladne odjeće i obuće (duge nogavice i rukavi);
-korištenje zaštitnih mreža za vrijeme spavanja;
-korištenje zaštitinih kemijskih sredstava koji tjeraju insekte (repelenti);
-korištenje otrova koji uništavaju insekte (insekticidi);
-u slučaju zmijskog ujeda, ugriza ili ogreba bilo koje druge životinje ili pojave bolesti;
-s visokom temperaturom što prije se javite liječniku
Osim ovih općih mjera, za neke od bolesti iz ove skupine postoje i posebni oblici medicinske zaštite.
To su zaštitna cijepljenja (npr. za žutu groznicu) ili uzimanje određenih lijekova unaprijed (npr. za malariju)
Mjere zaštite po povratku u zemlju
Radi vlastite sigurnosti te sigurnosti vaše obitelji ali i cijele zemlje potrebno je i zakonski obvezno, javiti se po povratku na kontrolni zdravstveni pregled bez obzira da li vam je na granici uručeno pismeno rješenje od strane graničnog sanitarnog inspektora ili ne.
Kontrolni zdravstveni pregled možete obaviti u najbližem Zavodu za javno zdravstvo ili njegovoj higijensko-epidemiološkoj ispostavi.
Žuta groznica
Žuta groznica je teška virusna zarazna bolest koju prenose komarci. Zbog oštećenja stijenki malih krvnih žila kao i zbog poremećaja u zgrušavanju krvi koje uzrokuje virus, dolazi do krvarenja u mnogim organima. Smrtnost od žute groznice kreće se od 20-50%. Bolest se javlja u zemljama tropskog pojasa Južne Amerike i Središnje Afrike.
Postoje dva tipa bolesti, gradski i prašumski tip. Gradski tip bolesti javlja se u epidemijskom obliku, a prenosi je komarac Aedes aegypti. Kod prašumskog tipa bolest se javlja kao enzootija, odnosno, prenosi se među majmunima putem raznih vrsta komaraca, dok čovjek oboli ukoliko bude izložen ubodu komarca. Pri putovanju u navedene rizične krajeve preporuča se cijepljenje.
Prema uputama Svjetske zdravstvene organizacije cijepljenje je obavezno kod putovanja u ruralna (izvangradska, prašumska) područja. Cijepi se jednom dozom cjepiva, koje pruža vrlo dobru doživotnu zaštitu. Cijepljenje se provodi u epidemiološkoj službi Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.
Malarija
Malarija je najvažnija zarazna bolest i najčešći uzrok smrti osoba koje putuju u tropske i subtropske zemlje. Čak ako ste vrlo kratko izloženi, npr. jednu noć u malaričnom području, trebali biste primijeniti zaštitne mjere.
Malarija je bolest izazvana krvnim parazitom vrste Plasmodium kojeg prenose komarci iz roda Anopheles. Malarija se javlja u mnogim dijelovima svijeta, uključujući Centralnu i Južnu Ameriku, Haiti, Afriku, Indijski podkontinent, jugoistočnu Aziju, Srednji Istok i Južnopacifička otočja. Rizik je najveći od sumraka do zore kad komarci ubadaju radi hranjenje ljudskom krvi.
Postoje 4 vrste malarije nazvane prema parazitima koji ih izazivaju: falciparum, vivax, ovale i malariae. Od parazita je najopasniji Plasmodium falciparum koji može brzo dovesti do smrti ako se bolest ne liječi odmah.
Rizik
Svi putnici koji putuju u malarične krajeve moraju biti svjesni rizika od malarije, znati kako se najbolje zaštititi te hitno tražiti medicinsku pomoć ako imaju temperaturu.
Putnici koji prenoće u ruralnim područjima su izloženi najvećem riziku.
Trudnice i mala djeca su naročito osjetljivi na maalriju, pa uvijek treba dobro ispitati da li je neophodan njihov put u malarično područje.
Zaštita od uboda komaraca
Svi putnici trebaju znati da je zaštita od ujeda komaraca prva crta obrane od malarije.
Stoga sve mjere koje mogu smanjiti izloženost ubodima komaraca pomažu u zaštiti (mreže na prozorima, oko kreveta ili uporaba sredstava protiv uboda komaraca - repelenti; ako je moguće izbjegavati izlaske noću kada komarci obično bodu, nositi odjeću dugih rukava i nogavica kod noćnih izlazaka i izbjegavati odjeću tamnih boja koje privlače komarce).
Kemoprofilaksa
Držite se propisanih doza antimalaričnih lijekova i uzimati ih prema preporuci liječnika. Lijekovi se uzimaju jednom tjedno (uvijek isti dan) ili jednom dnevno (uvijek isti sat) ovisno o vrsti i antimalaričnom lijeku.
Ako osoba zaboravi uzeti dozu lijeka, treba je uzeti čim se sjeti (što prije).
Lijekovi mogu izazivati blagu mučninu, povraćanje i mekšu stolicu što nije razlog da se prekine njihovo uzimanje.
Kod drugih ozbiljnijih nuspojava (osip po koži, poremećaj vida ili ravnoteže) potrebno je odmah konzultirati liječnika i eventualno zamijeniti terapiju.
Preporuča se uzimati lijekove uvijek uz glavni obrok i sa dosta vode.
Rana dijagnoza i liječenje
Ukoliko bi došlo do oboljevanja s visokom temperaturom i tresavicom do 7 dana poslije boravka u zemlji u kojoj vlada malarija, javiti se liječniku.
Za detaljnije upute i recept javiti se u nadležnu epidemiološku službu.