Kvaliteta prehrane
Predškolskoj djeci i djeci u razvoju samo pravilna prehrana s raznovrsnim izborom namirnica te dostatnom količinom obroka može osigurati pravilan rast i razvoj, osjećaj sitosti i zadovoljstva, dobru tjelesnu kondiciju, mentalne sposobnosti i imunološke funkcije. S obzirom da se prehrambene navike stečene u djetinjstvu nastavljaju i u odraslo doba, važno je djeci pružiti kvalitetnu prehranu i omogućiti usvajanje pravilnih prehrambenih navika. Pravilnom prehranom mogu se spriječiti mnoge bolesti. Prevelik unos energije dovodi do pretilosti, a nepravilna prehrana u odrasloj dobi i do drugih kroničnih masovnih bolesti današnjice - dijabetesa, povišenog kolesterola, hipertenzije, bolesti srca i krvnih žila, nekih sijela raka.
Kvaliteta prehrane u predškolskim ustanovama
Prema Programu zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima (NN 105/02, 55/06, 121/07), djeca koja borave 7-8 sati u vrtiću, moraju unijeti 80% od ukupnog potrebnog dnevnog unosa tijekom boravka u vrtiću. To je moguće ostvariti kroz četiri obroka: zajutrak (25% dnevnih potreba), doručak (10%), ručak (35%) i užina (10%).
Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije prati kvalitetu prehrane u predškolskim ustanovama na području Županije te provodi nadzor nad higijensko sanitarnim uvjetima od 1995.g. sustavno (u Puli počelo nekoliko godina ranije).
Analiza kvalitete prehrane u predškolskim ustanovama uključuje:
-uzimanje cjelodnevnog obroka (jedan dan u tjednu u kojem se obavlja posjet) na kemijsku analizu te računska analiza prema utrošku namirnica,
-računsku analizu tjednog jelovnika (tjedan u kojem je obavljena posjeta) prema dostavljenom utrošku namirnica,
-ukazivanje na eventualne propuste i nedostatke zatečene prilikom posjeta, davanje preporuka za njihovo otklanjanje i kulinarskih savjeta.
Nakon svakog posjeta rezultati svih analiza dostavljaju se vrtiću u vidu izvješća s tablicama i grafičkim prikazima te obrazloženjima rezultata i savjetima. Komentiraju se rezultati kemijske i računske analize cjelodnevnih obroka, njihova energetska i prehrambena vrijednost, tj. sadržaj pojedinih prehrambenih tvari (bjelančevine, masti, ugljikohidrati, vlakna, udio zasićenih masnih kiselina, kolesterol; od vitamina: A, B1, B2, B6, niacin, C vitamin; od minerala: natrij, kalij, kalcij, magnezij, fosfor, željezo) te odnos tri glavne prehrambene tvari (bjelančevina, masti i ugljikohidrata).
U radu najuže surađujemo sa zdravstvenim osobljem – medicinskim sestrama koje osmišljavaju jelovnike prema našim savjetima i preporukama, kuhinjskim osobljem koje ga priprema te upravama predškolskih ustanova koje nabavljaju kvalitetne namirnice. Zahvaljujući navedenoj suradnji na području unaprjeđenja prehrane u predškolskim ustanovama učinjeni su veliki pomaci u zadovoljavanju propisanih potreba i raznovrsnosti obroka.
Kvaliteta prehrane u školama
U čl. 68 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10) propisano je da su osnovne škole dužne organizirati prehranu učenika dok borave u školi u skladu s propisanim normativima koje donosi ministarstvo nadležno za zdravstvo. Normativima za prehranu učenika u osnovnim školama (NN 146/12) propisuju se preporučene vrste hrane i jela, optimalni unos energije i hranjivih tvari, broj obroka i raspodjela preporučenog unosa energije po obrocima u svrhu osiguranja pravilne prehrane učenica i učenika za vrijeme boravka u osnovnoj školi. U XI. poglavlju Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/08, 90/10) pod naslovom Mjerila učeničkog standarda u članku 38. regulirana su pitanja prehrane učenika.